Pakao u Australiji | Problemi u opskrbi električnom energijom

Windy TV forecast

Žestoka vrućina u petak je u Australiji uzrokovala nestanke struje zbog velike potrošnje uzrokovane korištenjem klimatizacijskih uređaja koju električne centrale nisu mogle nadoknaditi.

Kako bi osigurao opskrbu električnom energijom, australski regulator AEMO je na dva sata isključio struju proizvođaču aluminija Alcoa u Portlandu, najvećem konzumentu energije u saveznoj državi Victoriji.

Rekordni toplinski val je tijekom tjedna iznimno povisio cijene struje diljem jugoistoka Australije. Najviša cijena iznosila je oko 10 tisuća američkih dolara po megavatsatu prije podneva u petak, da bi potom pala na 200, pokazuju podaci državne agencije za tržište strujom.


Zbog zaustavljanja rada nekih elektrana nastala je nestašica, pa je u Victoriju struja u punom kapacitetu stizala iz saveznih država Tasmanije, Novog Južnog Walesa i Južne Australije.

“Usprkos tome svemu i dalje ćemo ostati bez struje… najduže iduća dva sata”, objavila je izvršna direktorica AEMO-a Audrey Zibelman. “Možda ćemo morati učiniti više tijekom poslijepodneva jer potražnja i dalje raste”.

U Wauchopeu, 373 kilometara sjeverno od Sydneya, objavljeno je da se otapa bitumen na glavnoj autocesti zbog čega radnici prskaju područjem vodom kako bi ohladili površinu i spriječili lijepljenje asfalta za automobilske gume, izvijestile su lokalne novine Argus.

Temperature u Adelaideu, prijestolnici Južne Australije, u petak su narasle na gotovo 50 °C, što je rekord za to područje. Melbourne, glavni grad Victorije, u petak bilježi temperaturu od 44 °C, a poslijepodne se očekuje pad od 15 °C.

Ministrica energetike Victorije Lily D’Ambrosio naglasila je kako je postalo jasno da australska ljeta zbog klimatskih promjena postaju duža, toplija i ekstremnija.

“Sada vidimo da je naš problem što imamo sustav iz 20. za klimu iz 21. stoljeća”, naglasila je ministrica.

Australija je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi, postignutog 2015., pod kojim se obvezala smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za između 26 do 28 % do 2030. godine. (HINA / Tportal)

Sličan sadržaj